Promjene u razini hormona najranije se reflektiraju na menstruacijskom ciklusu.
3-5 godina prije menopauze gotovo 70% žena ima poremećaje u ciklusu koje se očituju kao izrazito česti ili rijetki ciklusi, jako obilna krvarenja, kao i učestali izostanci ovulacije. Neuredna krvarenja iz maternice u perimenopauzi najčešće su disfunkcijska krvarenja, odnosno ona uzrokovana izostankom ovulacije.
Rijetko se iza takvih krvarenja krije organski uzrok, a najčešće su to miomi, poremećaji u funkciji štitnjače ili zloćudne bolesti genitalnog trakta. Kliničke simptome menopauze najlakše je podijeliti prema vremenu nastanka na kratkoročne ili rane (akutne), srednjoročne i kasne. Kratkoročne i rane posljedice nastaju kao rezultat naglog pada u razini estrogena.
Brzo dovode do nekvalitetnog života, ali su prolazne i uglavnom se povlače za 3 do 5 godina. Prvi simptom je umor i iscrpljenost, koji pronalazimo u gotovo 90% žena. Psihičke tegobe, najčešće u vidu depresije, nalazimo u oko 50-60% slučajeva, a poremećaje spavanja i loš san u oko 75% slučajeva.
Osim umora i već spomenutih poremećaja, vazomotorne tegobe (tzv. “valunzi”) su praktički postale sinonim za ranu menopauzu. Pojavljuju se u 20 do 30% premenopauzalnih žena te čak u 85% slučajeva u ranoj postmenopauzi. Zbog abnormalne aktivacije termoregulacijskog centra u hipotalalmusu dolazi do prvotnog napadaja vrućine kao posljedice perifernog širenja krvnih žila. Val vrućine završava znojenjem i s vremenom padom temperature.
Napadaji su češći noću, za vrijeme sna i u toplim krajevima. Potrebno je vrijeme da se hipotalamus “nauči” na novo stanje obilježeno smanjenjem koncentracije estrogena kako bi navedene tegobe prošle
Srednjoročne posljedice nedostatka estrogena javljaju se 5 do 10 godina nakon menopauze i uglavnom se očituju kao urogenitalna atrofija, promjene kože i kose, smanjenje libida i pad kognitivnih funkcija.
Simptome urogenitalne atrofije ima gotovo jedna trećina žena u dobi od 50 godina, dok ih u dobi od 60 godina ima čak 80 do 90% žena. Zbog izrazitog stanjenja sluznice javljaju se tegobe u vidu suhoće, svrbeža i žarenja rodnice. Česti su vaginalni iscjetci kao posljedica infekcija različitim uzročnicima.
Spolni odnosi zbog svega navedenog postaju bolni. Što se tiče urinarnih tegoba, one su najčešće predstavljene u vidu učestalog, hitnog (često i noćnog) mokrenja praćenog bolom kao posljedicom čestih infekcija.
Nedostatkom estrogena smanjuje se debljina, vlažnost i elastičnost kože. Javlja se perutanje, sklonost ozljedama i stvaranju bora. Debljina kože smanjuje se za 7% godišnje, tako da se smatra kako je žena od 70 godina izgubila polovicu kvalitetnih osobina kože. Kosa postaje tanka, suha i lomljiva, te se prorjeđuje kod većine žena. Nadalje, gubi se genitalna dlakavost, a nokti postaju tanki i lomljivi.
Višegodišnji nedostatak estrogena i androgena nedvojbeno oštećuje kognitivne funkcije mozga, a očituje se u slabljenju pamćenja i koncentracije
Kasne posljedice nedostatka estrogena započinju već u perimenopauzi, progresivne su, a postaju izražene i znatno smanjuju kvalitetu života 10 do 30 godina nakon nastupa menopauze. Kardiovaskularne bolesti nakon 50. godine uzrok su smrti u gotovo 50% žena. Do menopauze smrtnost od kardiovaskularnih bolesti je zbog zaštitnog učinka estrogena daleko manja nego u muškoj populaciji; nakon nastupa menopauze taj se zaštitni mehanizam gubi, a smrtnost od infarkta miokarda postaje veća nego u muškoj populaciji.
Osteoporoza je sustavna bolest koju obilježava smanjena gustoća i poremećaj u mikroarhitetkturi kostiju s velikom sklonošću frakturama. Uzrokovana je pojačanom razgradnjom kosti zbog manjka estrogena. Ona je uz kardiovaskularne bolesti najozbiljnija posljedica menopauze jer duboko narušava zdravlje i dovodi do staračke nemoći.
Osteoporozu još nazivamo i “tihom bolešću” jer nema znakova dok ne nastupe lomovi. Lomovi nastaju najčešće kao posljedica pada, ali nerijetko kost postaje tako krhka da su lomovi česti i bez očitoga uzroka. Osteoporoza je povezana i s gubitkom zubi, jer dolazi do atrofije koštane alveole zuba.
Osjetila su u menopauzi također zahvaćena smanjenjem razine estrogena. Najčešće smetnje od strane očiju su smanjenje vida, razvoj katarakte, suhoća očiju, povećan očni tlak, zamućen vid te pojačano suzenje. Starenjem slabi i sluh i javlja se staračka nagluhost. Rizik od razvoja demencija izrazito se povećava starenjem, a nakon 65. godine taj se rizik svakih 5 godina udvostručava.
Najučestaliji oblici jesu Alzheimerova demencija i vaskularna demencija, a manjkom estrogena je ključan u razvoju oba oblika. Osteoartritis je najčešća bolest zglobova, učestalost mu se povećava s dobi, a osobito je čest u postmenopauzalnoj populaciji.
Objavljeno: 11.02.2017. 12:09
