Menopauza predstavlja kraj fizioloških menstrualnih krvarenja, odnosno kraj reproduktivne dobi žene. Smatra se da prosječna žena u tom razdoblju provede gotovo jednu trećinu života.
Menopauza u užem smislu označava zadnju menstruaciju u životu žene te je dio prirodnog procesa starenja.
Posljedica je pada funkcije jajnika, a time i proizvodnje glavnih spolnih hormona žene – estrogena i progesterona. Naime, jajnici žena sadrže u svom površinskom dijelu ili kori folikule, tj. vrećaste tvorbe ispunjene tekućinom u kojima se nalaze jajne stanice. Svaki mjesec 3-10 jajnih stanica počinje rasti, ali obično samo jedna od njih potpuno sazrije te posljedičnim prsnućem folikula ili ovulacijom biva izbačena u jajovod.
U isto vrijeme, folikuli za vrijeme sazrijevanja svakog mjeseca u cirkulaciju otpuštaju hormone odgovorne za odvijanje menstraucijskog ciklusa žene. Dok se u muškom spolnom sustavu novi spermiji stvaraju periodično do kasne životne dobi, žena svoje folikule stalno troši. Smanjenjem broja folikula opada i funkcija jajnika.
Jajnik sadrži maksimalan broj prije rođenja, a već tada počinje njegovo starenje. Oko 20. tjedna trudnoće broj folikula je maksimalan i iznosi oko 7 milijuna. Taj broj je već reduciran na porođaju i iznosi oko 1 do 2 milijuna. Do puberteta broj se i dalje smanjuje, da bi oko prve menstruacije iznosio oko 200-300 tisuća.
Smatra se da će prosječna žena u svom reproduktivnom životu imati oko 380 do 400 ciklusa, da će ovulirati oko 400 zrelih jajnih stanica, a da će u procesu sazrijevanja utrošiti oko 15 do 20 tisuća folikula.
Poslije 40. godine života folikula je sve manje, a nepravilnih menstruacijskih ciklusa sve više.
Kada se rezerva folikula (odnosno jajnih stanica) potroši, žena ulazi u menopauzu.
Time prestaju menstruacijski ciklusi, a s njima i produkcija hormona, što dovodi do brojnih kliničkih simptoma. Tkiva koja pokazuju najveću ovisnost o hormonima (estrogenu) ujedno su i najosjetljivija na ove promjene. To su u prvom redu mozak, koža i sluznice, urogenitalni sistem, kosti i krvni sudovi.
Nastale promjene u organizmu značajno remete kvalitetu života žene, a što je daleko važnije, povećavaju rizik za nastanak kroničnih bolesti poput kardiovaskularnih bolesti, osteoporoze i senilne demencije.
Za razliku od menarhe (prve menstruacije) čija se dob kroz stoljeća, zahvaljujući poboljšanju uvjeta života i smanjenju učestalosti zaraznih bolesti, smanjivala, dob žene u kojoj nastupa menopauza već je stoljećima stabilna i nastupa oko 50. godine života.
Ona je genetski predodređena, ne ovisi o broju trudnoća i porođaja, dojenju, korištenju hormonske kontracepcije, socioekonomskom stanju, rasi, edukaciji, visini, težini, kao i dobi menarhe. Povezana je s pušenjem, i kod takvih žena nastupa otprilike dvije godine ranije.
Dijagnoza menopauze može se postaviti tek nakon 12 mjeseci amenoreje, odnosno izostanka menstruacije.
Prijevremena menopauza (menopausis praecox) nastupa prije 40. godine života. Ako menopauza nastupi nakon 55. godine, ona se naziva kasna menopauza (menopausis tarda).
Rana menopauza predstavlja menopauzu koja nastupa između 40. i 45. godine života.
Prijelazno ili tranzicijsko razdoblje prema menopauzi nastupa već desetak godina prije posljednje menstruacije, kada počinje i opadati reprodukcijska sposobnost žene. Ona tada teže zanosi, a učestalost spontanih pobačaja raste. Do značajnih hormonalnih promjena dolazi otprilike 8 godina prije menopauze, a 4-6 godina prije menstruacijski ciklusi postaju nepravilni s brojnim kliničkim znakovima.
Ovo posljednje razdoblje se zbog toga često naziva i premenopauza.
Perimenopauza je višegodišnje razdoblje oko menopauze, obilježeno poremećajima ciklusa, neurednim i neredovitim krvarenjima, kao i vazomotornim tegobama. Počinje 4-5 godina prije menopauze te obuhvaća prvih 5 godina postmenopauze.
Postmenopauza je razdoblje koje nastupa nakon posljednje menstruacije u životu žene, odnosno menopauze. Dijeli se ranu (prije 70. godine) i kasnu (nakon 70. godine) postmenopauzu. Kasna menopauza naziva se još i senij.
Klimakterij označava razdoblje koje počinje postepenim gašenjem reprodukcijske funkcije, a uključuje perimenopauzu i prvih deset godina postmenopauze.
Objavljeno: 12.02.2017. 11:56
